Hōsea Henanitesi

Naʻe loto e tangata ʻenisinia ʻa e NASA ko José M. Hernández ke ne puna ʻi he vavaá talu mei heʻene fanongo kuo fili ʻa e fuofua ʻAmelika Mekisikou ke ʻalu ki he vavaá. ʻOku pehē ʻe Henanitesi, ʻa ia ko ha tokotaha matuʻotuʻa ʻi he ako māʻolungá he taimi ko iá, "naʻá ku huo ha ʻotu suka piiti ʻi ha ngoueʻanga ofi ki Sitokitoni, Kalefōnia, pea naʻá ku fanongo ʻi he letioó kuo fili ʻa Felengikilini Sengi-Tiasi ki he kau tangata puna vavaá." Naʻe manatu ʻa Henanitesi, "naʻá ku ʻosi manako ʻi he saienisí mo e meʻa fakaʻenisiniá, ka ko e momeniti ia naʻá ku pehē ai, ʻʻOku ou fie puna ʻi he vavaáʼ. Pea ko ha meʻa ia naʻá ku feinga ki ai he ʻaho takitaha talu mei ai." Pea ko ʻeni kuo ʻaonga ʻa e ngāue lahi ko iá. Naʻe fili ia ke kamata ako ko ha mataotao ʻi he misioná ko ha konga ʻo e kalasi ako puna vavā ʻo e 2004.

Ko e Henanitesi ko e taha ia ʻo e fānau ʻe toko fā ʻi ha fāmili faama naʻe hikifonua mei Mekisikou — ʻa ia naʻe ʻikai ke ne ako lea faka-Pilitania kae ʻoua kuó ne taʻu 12 — ngāueʻaki e taimi lahi ʻo ʻene kei siʻí ʻi ha meʻa ʻokú ne ui ko e "fonongaʻia ʻo Kalefōniá," ʻo fononga mo hono fāmilí mei Mekisikou ki he fakatonga ʻo Kalefōniá ʻi he Māʻasi kotoa pē, pea ngāue fakatokelau ki he ʻēlia Sitokitoní ʻi Nōvema, ʻo toli situloapeuli mo e kiukamipā ʻi he ngaahi faama ʻi he halá. Pea te nau foki leva ki Mekisikou ki he Kilisimasí, pea toe kamata ʻenau fonongá ʻi he faʻahitaʻu failau hokó.

Naʻe kata ʻa Henanitesi, "Mahalo ʻe fakakaukau ha fānau ʻe niʻihi ʻe fakafiefia ke fononga pehē, ka naʻe pau ke mau ngāue." "Naʻe ʻikai ko ha taimi ʻeveʻeva ia."

Hili e ʻosi ʻa Henanitesi mei he ako māʻolunga ʻi Sitokitoní, naʻá ne hū ki he ʻUnivēsiti ʻo e Pasifikí ʻi Sitokitoní, ʻa ia naʻá ne maʻu ai hono mataʻitohi ʻi he ʻenisinia fakaʻuhilá pea naʻe fakapaleʻi ʻaki ia ha sikolasipi kakato ki he polokalama ako ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Kalefōniá ʻi Sanitā Papulā, ʻa ia naʻe hoko atu ai ʻene ako ʻenisiniá. ʻI he 1987, naʻá ne tali ai ha ngāue taimi kakato ʻi he Lawrence Livermore National Laboratory ʻa ia naʻá ne ngāue ai ko ha tokoni makehe ʻi he kolisí.

Lolotonga e ʻi Lawrence Livermore ʻa Henanitesí, naʻá ne ngāue ʻi ha polokalama ki hono ngāueʻi e fakaʻilongá mo e ʻīmisí (fakakomipiuta) ʻi he mīsini faʻu ʻata (radar imaging), computed tomography, mo e acoustic imaging. ʻI he konga kimui ʻo e ngāue maʻuʻanga moʻui ʻa Henanitesí, naʻá ne ngāue ke faʻu ha ngaahi tekiniki faʻu ʻata ʻaki e filimi x-ray ki he polokalama x-ray leisá. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Henanitesi ʻa e ngaahi founga ko ʻeni ʻi he malaʻe ʻo e fīsiki fakafaitoʻó peá ne kaungā faʻu ʻa e fuofua polokalama faʻu ʻata fakaʻilekitulōnika kakato ki he mammography. Kuo fakamoʻoniʻi ʻa e ʻaonga e polokalama ko ʻení ki hono ʻiloʻi vave ʻo e kanisā huhú ʻo vave ange ʻi he ngaahi founga fakaʻata filimi/mammogram lolotongá. Kuo maʻu ʻe Henanitesi ha ngaahi pale fakalangilangi ki heʻene ngāue ʻi he ngāue ni. Kuó ne ngāue foki ʻi he tuʻunga fakavahaʻapuleʻanga ʻa ia naʻá ne fakafofongaʻi ai ʻa e Lawrence Livermore mo e U.S. Department of Energy ke taʻofi hono tufaki ʻa e meʻatau fakaʻātomi Lūsiá.

Lolotonga e ngāue ki he tohi kole ke hoko ko ha tangata puna vavaá, naʻe pau ke fakataha ʻa Henanitesi mo ha poate ke toe vakaiʻi ʻene tohi kolé. Ko e feituʻu ia naʻá ne feʻiloaki mata ki he mata ai mo e tokotaha naʻá ne fuofua fakaʻaiʻai iá: Felengilini Sengi-Tiasi.

ʻOku pehē ʻe Henanitesi, "Ko ha feituʻu ngali kehe ia ke u ʻi ai, ʻo sivisiviʻi au ʻe he tokotaha naʻá ne fuofua ʻomi e fakalotolahi ke u feinga ki aí." "Ka naʻá ku ʻiloʻi naʻá ma maʻu ha aʻusia tatau — faitatau hono ohi hake kimauá, ko e palopalema tatau ʻi he lea fakafonuá. Naʻe tokoni ia ke langaki hake ʻeku loto-falalá. Ko ha faʻahinga ʻa vahevahe pē naʻe ʻi ai, kuó ne ʻosi ikunaʻi ʻe ia."

ʻOku malimali ʻa Henanitesi. Ko hoku taimí ʻeni!

Siponisā

Vakaiʻi ʻa e Ngaahi Fakamatala Mahuʻinga Kotoa ʻi he RootsTech 2026

Ko e RootsTech ko ha feituʻu ia ke ako ai, ke ueʻi fakalaumālie, pea fakafehokotaki ʻo fakafou ʻi he hisitōlia fakafāmilí. Lesisita ke maʻu ʻi he ʻinitanetí mo e ʻi ai tonú ʻi he ʻahó ni!

Kotoa ʻo e Ngaahi Sēsiní mo e Ngaahi Lea Fakafonuá


Thumbnail ki he Virtual Keynote 2026 | José Hernández
Ko e lea fakafonua ki he fakatahá ni ko e English
1:00:00

Virtual Keynote 2026 | José Hernández

José Hernández